Petak, ožujak 8Stranica o Hrvatski

BIJES U SLOVENIJI Sud: ‘S obzirom na to što je žrtva radila za vrijeme spolnog čina, nije bilo upotrebe sile!?’

Slovensku javnost ovih je dana sablaznila presuda Višeg suda u Kopru koji je građanina M. R. oslobodio optužbe za silovanje jer je žrtva spavala pa, logično, nije bilo upotrebe sile.

Da stvar bude gora, u procesu je utvrđeno kako se djevojka, koja se nalazila u stanju teške alkoholiziranosti, u nekom trenutku probudila, no M. R. ni tada nije prestao sa silovanjem, nego je svojoj žrtvi stavio ruku na usta i tijelom je još snažnije pritisnuo kako bi dovršio čin. Djevojka, obiteljska prijateljica silovatelja, pokušala se obraniti odgurujući ga rukama, ali on je bio snažniji i uspio je do kraja ostvariti svoj naum.

Koparski je sud u skandaloznom obrazloženju presude ustvrdio da sila nije upotrijebljena kako bi došlo do spolnog čina, “nego samo kako bi se spolna radnja dovršila”. Prema njihovu mišljenju, nije riječ o silovanju.

Blaže djelo

Riječ je o slučaju koji se dogodio u ranim jutarnjim satima početkom listopada 2015. i već je prošao kroz različite pravosudne postupke, a prema svemu sudeći bit će ih još, no posljednja odluka suda glasi da je M. R. kriv samo za spolnu zloporabu nemoćne osobe. Riječ je o mnogo blažem kaznenom djelu pa tako, prema slovenskim zakonima, silovatelj može dobiti i do 15 godina zatvora, ali M. R. je osuđen tek na godinu dana iza rešetaka.

U polemici brojnih slovenskih pravnih stručnjaka dominira dojam kako je svemu krivo slovensko zakonodavstvo koje je “zastarjelo” jer je, pišu slovenski mediji, Slovenija jedna od samo 23 države svijeta koje silovanje još uvijek definiraju isključivo kao spolni odnos nastao upotrebom sile prema drugoj osobi.

Nekoliko hrvatskih odvjetnika s kojima smo komentirali slučaj, a zamolili su nas da ih ne imenujemo jer nemaju uvid u konkretni spis, kažu kako je riječ o nečuvenoj sudskoj odluci.

– Prema tome što su mediji objavili o slučaju, riječ je o nevjerojatnom i vrlo opasnom sudskom presedanu. I u Hrvatskoj imamo oblik kaznenog djela koji se odnosi na obljubu nemoćne osobe. Pijana osoba, koja je u stanju tolike alkoholiziranosti da spava, dakle nalazi se u stanju nalik alkoholnoj komi, svakako je nemoćna osoba. No, u ovom se slučaju ta osoba probudila nakon čega je počinitelj primijenio silu kako bi dovršio čin. Potpuno je nebitno je li sila upotrijebljena kako bi se čin počeo ili dovršio: ako je došlo do upotrebe sile, u bilo kojem trenutku spolnog odnosa, riječ je o klasičnom silovanju – ističu naši sugovornici.

Senka Sekulić, psihologinja u Ženskoj sobi, organizaciji koja aktivno pomaže žrtvama seksualnog nasilja u Hrvatskoj, kaže kako je riječ o vrlo spornoj odluci koja šalje pogrešnu poruku žrtvama silovanja, ali i cijelom društvu te na neki način legalizira silovanje.

– Jedini kriterij koji bi trebao važiti kada je u pitanju silovanje jest da se radi o spolnom odnosu bez pristanka jedne osobe. Ako nema pristanka, riječ je o silovanju. Nažalost, jedino je Švedska dosad primijenila tu odredbu, a zakonodavstvo mnogih zemalja po tom je pitanju vrlo manjkavo. Ovakvo tumačenje suda, da je sila upotrijebljena samo kako bi se spolni čin dovršio, suluda je i nema veze sa životnom logikom. Pogotovo jer je kazna za ovakvo, blaže, djelo upola manja nego za kazneno djelo silovanja – objašnjava Sekulić.

Zaštita institucija

Ističe kako ovakve sudske odluke šalju poruku žrtvama da ih institucije neće zaštititi kada se nađu na meti seksualnih predatora.

– Žrtvama to govori da institucije neće postupiti adekvatno kada jedna osoba počini ovako težak zločin. Time se smanjuje vjerojatnost da će žrtva uopće prijaviti da je silovana. Predrasuda je da se žrtve seksualnog nasilja ne mogu oporaviti. Piše se da im je ‘uništen život’, ali to nije istina. Žrtve se mogu oporaviti, no važan je preduvjet adekvatna reakcija zajednice.

Ako se društvo prema njima ponaša skeptično ili čak optužujuće, to je samo dodatna viktimizacija žrtve teškog seksualnog nasilja. A ako se, kao u ovom slučaju, djelo pokušava maksimalno ublažiti, tada na neki način govorimo o legaliziranju silovanja. Svima je u ovom slučaju poslana potpuno pogrešna poruka – objašnjava psihologinja Sekulić.

Predstojnik Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Davor Derenčinović, proučio je medijski dostupne informacije o slučaju te kaže da se radi o pravosudnom problemu kojem je uzrok neadekvatno slovensko zakonodavstvo. Takav slučaj u Hrvatskoj, kaže, ne bi bio moguć od 2013. godine otkako su na snazi izmijenjene odredbe Kaznenog zakona o seksualnim deliktima.

– Koliko sam vidio, riječ je o muškarcu koji je prvostupanjski osuđen za silovanje na godinu i tri mjeseca zatvorske kazne. Potom je viši sud ustvrdio da se radi o napadu na nemoćnu osobu pa je ublažio djelo i osudio počinitelja na jednu godinu zatvora. Počinitelj se žalio pa je slovenski Vrhovni sud ustvrdio da postupak treba vratiti na ponovno suđenje. Pravno je načelo da počinitelja, ako se žali, nije moguće osuditi na veću kaznu od one koju je dobio u postupku na koji se žali. Stoga je sud u ponovljenom postupku mogao suditi samo za djelo zloporabe nemoćne osobe, odnosno nije mu mogao suditi za teže kazneno djelo od onoga za koje je već osuđen – objašnjava Derenčinović.

Dodaje kako Europski sud za ljudska prava bilježi brojne slučajeve žrtava koje su se žalile jer su njihovi silovatelji osuđeni za blaže kazneno djelo, a ne silovanje.

– Iako u nekom slučaju nema izravne upotrebe sile, ako nema pristanka – riječ je o seksualnom nasilju. Hrvatska je još 2013. uvela kazneno djelo spolnog odnosa bez pristanka, kao i brojne europske zemlje. Što se ovog slučaja tiče, sasvim je nebitno u kojem je trenutku sila upotrijebljena, na početku ili pri kraju spolnog odnosa. Jedino bi bilo bitno da je sila, primjerice, upotrijebljena tek nakon spolnog odnosa, kada je odnos već završio, ali i onda bismo mogli govoriti o drugim kaznenim djelima – kaže prof. Derenčinović.

Naša najpoznatija aktivistica za ženska prava Sanja Sarnavka zgrožena je slovenskim slučajem, pogotovo jer je, kako kaže, Slovenija dosta napredna kada je u pitanju zaštita ljudskih prava.

Silovani muškarci

– Čini se da je problem u tome što im je zakonodavstvo zastarjelo te još uvijek nemaju model prema kojemu se silovanje tretira kao svaki čin seksualnog odnosa bez pristanka. Nebitno je kada je sila upotrijebljena, na početku ili na kraju silovanja, u svakom se slučaju radi o silovanju.

Postoje sudske presude u kojima su čak i neki muškarci silovani dok su spavali, a silovanje u snu može nekada biti i gore jer se osoba nakon takvog čina može naći u teškom psihološkom stanju u kojem niti ne zna što joj se zapravo dogodilo. U Sloveniji se oko tog slučaja sada digla buka i sigurno će ići u izmjene zakona, no žalosno je što se mora dogoditi jedan takav slučaj kako bi shvatili da se propisi moraju mijenjati – rekla je Sarnavka.

Slovenski slučaj komentirala je i međunarodna organizacija Amnesty International pozvavši državu da hitno promijeni definiciju kaznenog djela silovanja u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava.

Izvor vijesti: Jutarnji List

Slični postovi: