Četvrtak, siječanj 17Stranica o Hrvatski

KOJE SORTE I TIPOVI VINA NAJBOLJE STARE? Pažljivo s izrekom ”vino je bolje što je starije”!

Ona “vino je bolje što je starije” nije uvriježeno pravilo već informacija rijetko primjenjiva za jeftina vina. Po cijeni je možda najpraktičnije odrediti koja vina najbolje stare iako nije uvijek ispravno. U pravilu jeftinija vina nisu namjena odležavanju jer neće imati dovoljno ekstrakta i kiselosti ni da požive, a kamoli da napreduju. Evo koje sorte i tipovi vina najbolje stare!

Pinot crni (pinot noir)

Jastrebarsko, 310817.
Vinarija Tomac na vinskoj cesti na Pljesivici u neposrednoj blizini Jastrebarskog trenutno ima ovogodisnju berbu grozdja za proizvodnju crnog pinota. Obitelj Tomac; vlasnik Zvonimir, sin Tomislav i supruga mu Martina s djecom Martinom i Petrom vec 100 godina proizvodi i zivi od vina. Najpoznatiji su njihovi pjenusci Classic, Diplomat, Tom, Millenium i Rose. Osim pjenusaca proizvode i Grasevinu, Rajnski rizling, Chardonnay, Crni pinot i dr.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX

Berislava Picek / CROPIX

 

Vjerojatno svjetski šampion kad je u pitanju dozrijevanje vina u boci. Najbolji crni pinoti s lakoćom dosežu starost od 30 i 40 godina, bez da izgube na kvaliteti. Dapače, najbolje apelacije Burgundije se cijelo vrijeme razvijaju i vina postaju bolja. Pinot crni vrlo brzo gubi voćnost maline i šumske jagode, tako tipične za mlado vino od te sorte i dobiva specifičnu finesu koja s godinama samo raste.

Riesling (rajnski rizling)

Varazdin, 090911.
U vecini krajeva lijepe nase zapocele su berbe vinograda, a isto tako i u Zagorju, koje je od nekad poznato po vinogradarstvu, nekad po kiselim vinima, sto se zadnjih godina promjenilo, te na istim brdima danas rastu kvalitetna i vrhunska vina.
U mjestu Vinica kraj Varazdina, koja se nekad zvala Vinea, te su cak i stari rimljani uzivali u vinima iz tog kraja, u vinogradu obitelji Kovacic ovih se dana intenzivno ubiru plodovi cijelogodisnjeg rada.
Na slici berba Rajnskog Rizlinga.
Foto: Andrej Svoger / Cropix

Andrej Švoger / CROPIX

 

Šampion odležavanja kad su u pitanju bijele sorte. Visoke kiseline tipične za riesling djeluju kao fantastičan konzervans i ako su dobro izbalansirane šećerom, mogu dati fantastična vina koja se razvijaju desetljećima, osobito kad dolaze iz Njemačkog vinogorja Mosel. Iz drugih regija također dolaze izvanredni rieslinzi, primjerice iz Austrije, francuskog Alsacea, Australije, Novog Zelanda, a između ostalih i Hrvatske. Tek u drugoj godini od berbe riesling zamiriši na riesling, a kako idu godine, ako je startno vino bilo dobro, kvaliteta samo raste. Ovisno o razini slatkoće i kiseline, može potrajati i do nekoliko desetljeća.

Teran

Koreniki kraj Umaga,240413.
Reakcije istarskih vinara nakon sto se saznalo da je Slovenija zastitila ime Teran.Vinogradi Morena Corenice.
Foto: Roberto Orlic / CROPIX

Roberto Orlić / CROPIX

 

Ima sjajan potencijal odležavanja zbog izvanrednog omjera kiselina i tanina, bitnih konzervansa u crnih vina, kao i kupaže bazirane na njemu. Kada dolaze od top vinara, traže 4 do 5 godina odležavanja do prve konzumacije, a potom mogu potrajati još dodatnih desetak godina po dosadašnjim iskustvima. Dakle ukupni potencijal terana seže do impresivnih dvadeset godina od berbe.

Moslavac

 

Poznat kao i šipon, pušipel, furmint ili mosler, može dati najtanja vina bez ikakvog potencijala, ali i neka od najdugovječnijih, poput rieslinga. Moslavac je riesling srednje Europe od kojeg u susjednim Sloveniji i Mađarskoj rade neka fantastična vina s iznimnim potencijalom čuvanja pod nazivima furmint i šipon. Kod nas je najuvjerljivije Međimurje s lokalnom markom Pušipel.

Plavac mali

Kastel Sucurac, 130814. Reportaza o Kastelanskim Vinarima, Vinarija Antona Kovaca. Kastela su poznata po svom polju u kojem se uzgajaju vrhunska vina, te se tom trudu moze zahvalit narastajima koji njeguju recepturu i sorte kao sto su Plavac Mali i Zinfandel, Na fotografiji: Vinograd Antona Kovaca.
Foto: Zvonimir Barisin / CROPIX

Zvonimir Barišin / CROPIX

 

Kao premium vino s ponajboljih položaja poput Dingača, Sv. Nedjelje ili Murvice od 5 do 15 godina. Pojedini primjerci, poput Miloševih Stagnuma, traže i dulje čekanje od barem 8 godina do prve konzumacije, ali ima i dulji životni vijek od, koliko za sada znamo, bar 20 godina.

Graševina

Knezevi Vinogradi, 200913.
Berba grozdja sorte grasevina na beljskim vinogradima na Banovom brdu.
Foto: Vlado Kos / Cropix

Vlado Kos / CROPIX

 

Kao suho vino obično se čeka do tri godine od berbe, idealno dvije godine. U nekim slučajevima, poput Krauthakerovoa Mitrovca ili Enjingijevih ponajboljih berbi, mogu trajati i do 8 godina.

Malvazija

Vizinada, 100518.
Marijan Arman je sa svojim vinom malvazija G Cru sampion ovogodisnje Vinistre. Foto: Goran Sebelic / CROPIX

Goran Šebelić / CROPIX

 

Pod oznakom IQ (Istrian Quality) jamči dozrijevanje u inoxu i solidnu kvalitetu do tri godine, ali idealno dvije. Dozrijevana u hrastovim bačvama različite veličine spremna je u trećoj godini od berbe, a traje od 5 do 10 godina, ovisno o početnoj kvaliteti vina. Dozrijevana u bačvama od akacije spremna je u četvrtoj godini od berbe, a maksimalni životni vijek također doseže do 10 godina. Iz amfore ili ekstremnih vinifikacija, poput Roxanicheve, spremna je tek u petoj godini od berbe, a konačni životni vijek još nismo spoznali zbog nedovoljno iskustva s tom vrstom malvazija.

Pošip

Nikola Vilić / CROPIX

 

Slično kao i malvazija, samo što je granica za svježe pomaknuta šest mjeseci ranije. Za dozrijevanje u drvenim bačvama vrijedi isto što i za malvaziju.

Chardonnay

Pregrada, 030908.
Boris Drenski dobitnik prestizne svjetske vinske zlatne nagrade

Davor Pongračić / CROPIX

 

Izvor najvećih zabluda. Zbog fantastičnih i slavnih burgundaca Grand Cru apelacija s Cote d’Or ili iz Chablisa, koji su idealni između 5 i 10 godina od berbe, cijeli svijet ih bezuspješno imitira s vinima bitno slabijeg potencijala. U Hrvatskoj takav potencijal ima samo Roxanicheva Milva. Korakov Chardonnay sur lie idealan je od 4 do 6 godine od berbe, zatim su u toj kategoriji još Krauthakerov Rosenberg i Galićev Chardonnay te nekoliko na chardonnayu baziranih kupaža, poput Saints Hills Nevine i Meneghetti bijelog.

Syrah/shiraz

Split, 300912.
Vinari Senjkovic iz Dracevice.
Mladi vinari Senjkovic iz Dracevice Na Bracu krenuli vrlo ozbiljno u proizvodnju i poznjeli zapazen uspjeh na trzistu.
Na fotografiji: Syrah sorta u vinogradu.
Foto: Jadran Babic / CROPIX

Jadran Babić / CROPIX

 

Kod nas za sada nema primjeraka sposobnih za odležavanje, dok internacionalno australski shiraz dobrih vinarija ulazi u punu formu nakon 7 do 8 godina i potom traje još dugo, a iz doline Rhone u Francuskoj pod nazivima Hermitage, Cote Rotie i Cornas dolaze iznimno dugotrajna vina, koja su najpogodnija tek nakon 8 godina odležavanja od berbe.

Barolo/Barbaresco

 

Od sorte nebbiolo nastaju najdugovječnija talijanska vina, ali ih i najduže treba čekati do savršenog trenutka za konzumaciju. Dobre berbe su idealne od 10 godina, a mogu potrajati desetljećima.

Sangiovese

 

Kao Brunello di Montalcino ili Bolgheri idealan je od 5 do 15 godina od berbe, a kao Chianti od 3 do 8 godina. Rioja (sorta tempranillo). Ponajbolje Gran Reserve od 5 ili 6 godina do dva desetljeća od berbe. Reserva 3 do 8 godina. Crianzu ne čuvati.

Ribera del Duero i Priorat

 

Tempranillo u Riberi i Garnacha u Prioratu zaslužni su za dugovječnost ovih visoko koncentriranih i snažnih španjolskih vina jako zahvalnih za odležavanje. Najbolja su pogodna od 6 godina, a mogu potrajati barem dva desetljeća.

Vintage Porto

JASTREBARSKO-02.10.2002.
GROZDe PORTUGISCA
FOTO: DRAZEN KOPAC
-zag-

Dražen Kopač

 

Najdugovječnije crno vino. Najčešće se konzumira kod starosti od 10 do 40 godina, međutim, nije rijedak slučaj da su primjerci stariji od stotinu godina bili u savršenoj kondiciji.

Izvor vijesti: Jutarnji List

Slični postovi: