Nedjelja, svibanj 26Stranica o Hrvatski

‘AKO AMERIKA KRENE U VOJNU INTERVENCIJU, SLIJEDI RAT KRVAVIJI OD ONOGA U VIJETNAMU!’ U Venezueli vrije, miriše na puč, građanski rat ili udar izvana

1. Dvovlašće se nastavlja

Trenutačna situacija je neizdrživa i teško da može trajati još dugo. Jedna od strana morat će povući radikalni potez. Nicolás Maduro hvali se podrškom vojske, ali i “drugi predsjednik” Juan Guaidó kaže kako pregovara s vojskom oko podrške. Juana Guaidóa podržali su Bijela kuća, EU i većina latinoameričkih država, a Maduro zasad ima podršku Rusije, Kine, Turske, tek nekoliko zemalja iz regije – Kube i Bolivije, ali i, neočekivano, jednog od najjačih lokalnih igrača – Meksika.

No, ovakva situacija ne može dugo trajati i zbog toga što je Washington uveo sankcije tamošnjoj najjačoj naftnoj kompaniji PDVSA koja praktički jedina puni proračun. Osim toga, 40 posto venezuelanske nafte kupuje SAD, a sada će se Venezuela morati okrenuti, kako piše BBC, drugim tržištima.

2. Novi izbori

Ideja novih izbora adut je oporbe i samoproglašenog predsjednika Juana Guaidóa te, prema mišljenju nekih, varijanta kojom bi se izbjeglo daljnje nasilje. No, i to je puno rupa i dvojbi. Naime, ako se odluči za nove izbore, Maduro bi priznao poraz.  To bi svakako obeshrabrilo njegove pristaše, a pitanje je bi li se on i kandidirao zbog takvog “felera”. Oporba bi bila u prednosti, zato je teško vjerovati da bi Maduro pristao na to ako ga se ne pritisne i ne natjera.   

3. Mogući kompromis

To je opet situacija koja traži da se obje strane odreknu nekih svojih aduta: Maduro vlasti koju sada drži, a Guaidó naleta koji mu ide u korist. Kompromis bi bio prijelazna vlada, do izbora, ali onda se opet vraćamo na scenarij “novi izbori” koji ne odgovaraju Maduru i njegovim pristašama. Osim toga, prijelazna vlada nastavila bi dvovlašće jer bi sigurno bila birana po principu jedan naš – jedan vaš. No, i to je prilično gubitnička pozicija Madura. A američki državni tajnik Mike Pompeo rekao je da je “vrijeme debata prošlo”.

4. Vojni udar

To je situacija na koju očito računaju i jedni i drugi, ali bi mogla izroditi nasilje koje bi moglo prerasti u građanski rat ili, pak, potaknuti stranu intervenciju. Vojska očito još kalkulira oko podrške jednom ili drugom predsjedniku. Generali daju podršku Maduru, ali tajno razgovaraju s Guaidóm. Moguće je da će zadnja biti njihova. No, pitanje je ako se vojska odluči na reakciju, hoće li to biti na ičijoj strani ili će ona postaviti svog čovjeka.

5. Strana intervencija

Otkad je počela kriza, ta se opcija ne isključuje. SAD, uz čiju je pomoć i sugestiju Juan Guaidó sebe proglasio predsjednikom, najavio je da će mu svim sredstvima pomoći. Sve je zbunio John Bolton zabilješkom koju su snimili novinari “5000 vojnika u Kolumbiju”. Ta zemlja ne podržava Madura, ali odmah su izjavili da ne znaju što ta Boltonova bilješka znači. No, intervencija SAD-a ili neke od susjednih zemalja uz pomoć SAD-a izazvala bi potrese diljem Latinske Amerike i imalo i međunarodne reperkusije. To područje je svojevrsno američko dvorište, u koje polako ulaze Rusija i Kina. Venezuela je najbolji primjer.

No, pitanje je može li Venezuela postati novi Vijetnam ili Sirija. Osim toga, može li se garantirati da se sukob ne bi prelio i izvan Venezuele? Rusija ne bi ostala po strani jer je politika kremaljske kuće da uz svoje saveznike ostaje do kraja. No, Venezuela je ipak puno dalje od Sirije i pitanje je ima li Rusija potencijal da se uplet e u još jedan sukob čiji ishod nije tako izvjestan kao u Siriji. Doduše, u Bijeloj kući su sigurni da će Madurov režim urušiti prije nego što “budu potrebne neke druge mjere”. “Ekonomske kriza će se produbiti, a i vojska će biti prijelomni faktor”, rekao je Donald Trump. Inflacija je oko dva milijuna na godišnjoj razini, više od tri milijuna ljudi već je pobjeglo iz Venezuele.

Izvor vijesti: Jutarnji List

Slični postovi: