Božinović: Ulaskom u Schengen povećava se naš utjecaj na europsku politiku
by splett
Što hrvatskim građanima i gospodarstvu donosi ulazak u Schengen, o tome se najviše govori protekla dva dana. Gost HRT-ovog Dnevnika, ministar Davor Božinović, odgovorio je na sve nedoumice.
Naše istočne granice već funkcioniraju po tom schengenskom režimu.
– Vidljive promjene ulaskom Hrvatske u Schengen će se osjetiti samo na našim zapadnim granicama koje odlaze u povijest. Što se tiče istočnih granica tu se neće ništa mijenjati jer se schengenski zakon primjenjuje dugi niz godina, a to i je bio jedan od uvjeta koji smo ispunili da bi Hrvatska ušla u Schengen, za HRT Dnevnik rekao je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.
Entry-Exit i ETIAS
Čekamo uvođenje dvije vrlo važne grane sustava Entry-Exit i ETIAS.
– To su sustavi koji se uvode na razini Europske Unije, što se tiče razloga za njihovo uvođenje on je prije svega sigurnosni, da bi se kontrolirao ne samo ulazak nego i boravak ljudi koji dolaze na teritorij schengenski zemalja, a sve to u svrhu da se ne moraju uvoditi te interne granične kontrole, istaknuo je Božinović.
– Entry-Exit praktički znači uzimanje biometrije, ali i povezivanje sa schengenskim kalkulatorom. Dakle netko za koga se na granici, a stariji je od 18 i do 70 godina, provuče se kroz taj sustav, prati se da on ne boravi više od 90 dana u 180 dana koliko mu vrijedi schengenska viza, dodao je.
Najdulja vanjska granica EU
Imamo vrlo dugu i zemljopisno zahtjevnu granicu prema Bosni i Hercegovini.
– Hrvatska je jedna od manjih država članica, sada ima najdulju vanjsku granicu Europske unije, od 1. siječnja schengensku granicu. Naravno da je to zahtjevno kada vidite i konfiguraciju terena, ne samo dužinu. Vidimo da je Hrvatska izložena i migrantskim rutama, zbog toga i jesmo uložili značajna sredstva u opremanje granice s raznim tehničkim sustavima, neke smo i sami da tako kažem
