Ponedjeljak, 24 siječnjaStranica o Hrvatski
Shadow

DVOBOJ ARAMBAŠA I SARME: Neovisno o staležu, u ovim je jelima podjednako uživala vlastela i siromaške kuće!

Subota oko 7 sati, u jednom zagrebačkom kafiću čekamo Nikolu Bilića, markantnog Sinjanina – vlasnika konobe Pošada, u kojoj se pripremaju jela sinjske krajine i Dalmacije, kako bismo se okušali u gastronomskom srazu u pripremi sarmi. U dokolici čekanja, sine ideja da ćemo napraviti kopernikanski obrat – naš će dio tima pripremati sarmu s utjecajem cijelog Mediterana, a nek’ Nikola sa svojom ekipom pripremi sinjske arambaše – jelo koje je vrlo slično sarmi, ali ipak drukčije. Uzimam papirić i na njega nažvrljam – klasa: UP-Io 612-08/07-06/0321, ur. broj: 532-04-02-02/1-07-2 te ga predajem Nikoli koji me gleda i vjerojatno misli da sam poludio. Objašnjenje ubrzo slijedi, jer se pod tom klasifikacijom krije opis nematerijalnog kulturnog dobra pod nazivom sinjski arambaši. Tradicija pripreme jela u omotaču od kiselog kupusa, raštike, vinove loze, pa čak i blitve došla je s Bliskog istoka davnih dana (iz područja Anadolije), a recepata i izvedenica ima poprilično – od slađih inačica koje se pripremaju od listova vinove loze, raštike, slatkog kupusa… – poput poznatih dolmi, pa do izvedenice s raštikom, naziva japrak, koja se najčešće priprema u okolici Imotskog i Hercegovini.

konoba Posada Zagreb 21102017 Armbasici i sarma Foto Mario Kucera

Mario Kučera

 

U našim se krajevima udomaćila priprema u kiselijim varijantama i neizostavno je jelo u zimskim danima. Sinjska krajina poznata je po arambašima i smatra se da je jelo nastalo kao simbol otpora turskim osvajačima jer podrijetlo imena dolazi od turskog harami – značenja nedopustivo, razbojništvo, te riječi başi, koja se prevodi kao zapovjednik, poglavica. Tako je nastala riječ harambaša (hajdučki zapovjednik) i označavala hajduke u sinjskoj i Cetinskoj krajini – za Turke razbojnike, a za Mlečane hrabre vojnike. Arambaši se pripremaju za blagdane i velike dane poput

Izvor vijesti

Slični postovi: