Subota, 16 listopadaStranica o Hrvatski
Shadow

Evo zašto se na obali sve više kupuju poljoprivredna i šumska zemljišta

Istraživanje “Pregled tržišta nekretnina Hrvatske 2012. – 2017.” uz očekivane podatke o prodaji nekretnina, kao što su kuće i stanovi u domovini, pokazalo je i brojne druge zanimljivosti, posebice povećan broj transakcija poljoprivrednih i šumskih zemljišta na obali. Nije iznenađenje da se na obali prodaju stanovi, kuće i građevinska zemljišta, ali je otvoreno pitanje zašto se kupuju šumska i poljoprivredna zemljišta?! Teško je povjerovati da bi netko kupio šumu da bi se njome šetao ili da baš svjedočimo povećanom zamahu poljoprivrede i šumarstva, recimo, u Dalmaciji.

EKSTENZIJE

– Moguće je da je jedan dio tih transakcija špekulativne naravi te da se pojedinci nadaju da bi se zemljište moglo prenamijeniti u građevinsko ili misle da ga svejedno mogu koristiti u svrhu ponude turističkih proizvoda i usluga i tako si osigurati povećane prihode na osnovi korištenja tog zemljišta. Naime, to onda povećava tržišnu vrijednost zemljišta, bez obzira na ograničenu namjenu – rekla je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, na okruglom stolu održanom u povodu objave te publikacije, u organizaciji Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Više je razloga zašto se češće kupuju poljoprivredna i šumska zemljišta. Ona su obično uz građevinska, odnosno uz zone turističke namjene pa su često ekstenzije turizma, kao poljoprivreda s manjom građevinom. Također, u mjestima na obali mogu se graditi stambene i gospodarske građevine na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja, a unutar zaštićenog obalnog pojasa (1000 metara od obalne crte). Primjerice, može se podići građevina za potrebe prijavljenog OPGa i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga unutar zaštićenog obalnog pojasa ako je građevina za OPG, na zemljištu većem od tri hektara.

Najskuplje šume  u Hrvatskoj u prosjeku nalaze se u Splitsko – dalmatinskoj županiji.

 

 Veličina dopuštenog objekta ukupne je površine 400 četvornih metara i treba biti udaljena od mora najmanje 100 metara. Na površinama od jednog do tri hektara građevina može imati prizemlje do 100 kvadrata ili potpuno ukopan podrum do 400 kvadrata. Na nekim se mjestima pod OPGm podrazumijeva i kamp na poljoprivrednom zemljištu. Slično je i sa šumskim zemljištem uz koje je neki turistički objekt pa je ono kao proširenje sadržaja.

 Uglavnom to više nisu parcele izvorne namjene. Zanimljiv je i podatak prosječnih veličina poljoprivrednih zemljišta koja se prodaju na obali, to su u prosjeku parcele veličine pola hektara. Dakle, zasigurno ne služe za učinkovito bavljenje poljoprivredom. Sve to upućuje na to da bi država trebala više pozornosti posvetiti zaštićenom obalnom pojasu i šumama. Prema podacima iz istraživanja, vidi se da je od 2012. do 2017. godine općenito najveći broj kupoprodajnih transakcija u Hrvatskoj otpao na poljoprivredno zemljište, njih čak 220.459, a na stanove koji su iza njih 103.193. Očekivano, u priobalnom pojasu izvan gradskih sredina dominiraju kupoprodaje građevinskih zemljišta. No, kao i građevinsko, i poljoprivredno zemljište je najskuplje na Jadranu.

Na predstavljanju istraživanja moglo se među publikom čuti da je upitno koliko su procjene iznesene u poblikaciji doista realne. Naime, još uvijek se znaju prijavljivati niže cijene kupoprodaje nekretnina, naročito u manjim sredinama na obali.

 

SAMO 3,58

U deset mjesta istraživanja prosječna je cijena metra četvornog poljoprivrednog zemljišta bila viša od 100 kuna po metru četvornom, i to u Baškoj Vodi, Brelima, Dugom Ratu, Makarskoj, Podstrani, Solinu, Sućuraju, Trogiru, Okrugu i Župi Dubrovačkoj. Također, u 22 jadranska mjesta cijena poljoprivrednog zemljišta bila je u rasponu od 50 do 100 kuna po kvadratu. Usporedbe radi, u najplodnijem dijelu Hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji prosječna cijena kvadrata poljoprivrednog zemljišta iznosila je 3,58 kuna. Od poljoprivrednih zemljišta najmanja prodana po veličini bila su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a najveća u Vukovarsko-srijemskoj.

Šume se pak na obali ne prodaju u većem broju, no one koje se prodaju imaju u prosjeku najvišu cijenu u Hrvatskoj, i to u Splitsko-dalmatinskoj županiji, od 113 kuna po četvornom metru. U toj je županiji provedeno devet kupoprodaja šume 2014. godine, slijedi rast na 163 kupoprodaje šume 2015. godine pa 83 kupoprodaje šuma 2016. godine i 31 lani. U Istri je lani prodano 218 šumskih zemljišta. Najskuplje pojedino šumsko zemljište prodano je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji po cijeni od 1126 kuna po metru kvadratnom.

Izvor vijesti: Jutarnji List

Slični postovi: