Invazija na Ukrajinu izaziva mnoge negativne posljedice na svjetsko i hrvatsko gospodarstvo. Mirovinski fondovi, zbog pada cijena dionica i obveznica diljem svijeta, u siječnju i veljači zabilježili su pad imovine za oko 3 mlrd. kn, a prosječan je prinos bio negativan, -3,27%. No u prvoj polovini ožujka gubitak je djelomično nadoknađen, imovina fondova porasla je za 1 mlrd. kn. Takve su oscilacije u dugoročnim fondovima normalne te ne bi trebale ugroziti buduće mirovine.
Početak godine donio je pad na svjetskim burzama, prvo zbog monetarnih poteza središnje banke SAD-a, a zatim je počela i invazija na Ukrajinu. Sve zajedno smanjilo je neto vrijednost imovine u 4 hrvatska obvezna mirovinska fonda za oko 3 milijarde kuna.
– Međutim, već u prvoj polovini ožujka došlo je, kao što smo očekivali – do velikog oporavka mirovinskih fondova odnosno njihovih udjela. Tako da je u tom dijelu za oko milijadu kuna povećana vrijednost udjela, kaže predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman.
Mirovinski fondovi još su težu situaciju imali i 2020., kada im je u prvih 40 dana pandemije vrijednost imovine pala čak 6 milijardi kuna, ali je do kraja godine sve nadoknađeno. Hrvoje Stojić, makroekonomist PBZ Croatia Osiguranja, dodaje kako je kolebljivost na financijskim tržištima gotovo svakodnevni dio poslovanja. Oscilacije su u nekim razdobljima, dodaje, znale biti i veće nego ove godine.
Prinosi hrvatskih mirovinskih fondova, tvrdi Stojić, viši su od prosječnih prinosa zemalja OECD-a. A te prinose treba gledati u razdoblju od najmanje pet godina. Buduća kretnja na burzama ovisit će o intenzitetu i trajanju rata, potezima središnjih banaka i gospodarskom rastu. Žigman napominje kako će se oporavkom tržišta i stabiliziranjem situacije – stabilizirati i prinosi u mirovinskim fondovima.
Ne trebaju se brinuti ni oni koji mirovinu primaju iz državnog proračuna
– Uz sve ove izazove, mirovine nisu uopće upitne. Dakle, likvidonosno svi izazovi s kojima
Nastavite čitati – Izvor članka
