Plinska kriza, zbog rata u Ukrajini, potresa cijelu Europu. Nakon što je Europska komisija, suočena s opasnošću daljnjeg smanjenja dotoka plina iz Rusije, predstavila plan “štedi plin za sigurniju zimu”, premijer Plenković potvrdio je i da Hrvatska ima plan za plinsku krizu. Istaknuo je da imamo dovoljne količine te da se podzemno skladište plina Okoli puni prema planu.
15 posto – toliko bi se plina trebalo uštedjeti od 1. kolovoza do kraja ožujka iduće godine prema planu Europske komisije. U Vladi smatraju – riječ je o vrlo dobrom dokumentu.
– Hrvatska ima plan intervencija o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i mi ćemo taj plan dodatno ažurirati i imati spremne mjere upravo na način da se osigura sigurnost opskrbe, a da se kućanstva zaštite tako da cijena bude prihvatljiva i podnošljiva, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.
Opskrba, naglašava premijer, nije ugrožena. Podzemno skladište plina Okoli trenutačno je na 45 posto kapaciteta. Ministar Filipović idući će tjedan u Bruxellesu sudjelovati na sastanku ministara energetike, nakon čega bi trebalo biti poznato kakve će preporuke za uštedu biti upućene građanima.
– To neće biti nikakve revolucionarne preporuke jer više-manje naši ljudi znaju što treba činiti kada žele uštedjeti energiju, kada se želi smanjiti potražnja. Prema tome, izdat ćemo preporuke. Te preporuke bit će usmjerene i prema javnom sektoru, rekao je Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja.
Na zagrebačkom PMF-u već štede. Iako su paklene vrućine, sustav hlađenja ne spuštaju ispod 25 stupnjeva.
– Neki proračuni kažu da, ako se s 22 stupnja digne temperatura na 25, da onda štedimo 20 posto energije za hlađenje pa mislimo da je to u skladu s našom misijom da mijenjamo društvo znanjem, rekao je Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
I dok je Europska komisija pozvala zemlje članice da pokrenu kampanju o potrebi smanjenja grijanja i hlađenja,
