I sama osuda ruske agresije na Ukrajinu oslikala je sve političke podjele u toj zemlji, koju međunarodna zajednica vidi kao potencijalno krizno žarište. Rat u Ukrajini odrazio se i na odnose u Bosni i Hercegovini. Pregovori o izbornoj reformi pali su u drugi plan, no i iz Washingtona i Bruxellesa dolaze signali da su nužne promjene Izbornog zakona kako bi se održali izbori u listopadu.
Bosna i Hercegovina podržala je Rezoluciju Ujedinjenih naroda kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu. No o tom se pitanju nije raspravljalo ni u Predsjedništvu BiH ni u Skupštini BiH, gdje su hrvatski zastupnici predložili davanje potpore tijelima Europske unije u njihovu odgovoru na rusku invaziju. Zastupnici iz Republike Srpske nisu došli na zasjedanje.
– BiH ne bi trebala ispaštati zbog toga što u njoj pojedinac ili grupa, politika ili grupa politika, dio BiH koji se opire ranije utvrđenim politikama, naglasio je Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH.
S drugom dvojicom članova Predsjedništva BiH ne slaže se Milorad Dodik, koji je ovaj put i javno rekao da Hrvati nisu zastupljeni u tom tijelu.
– Ako zemlja hoće funkcionirati, onda se mora to poštivati. Dragan Čović ima autonomno pravo određivati svoje politike i meni to nije nepoznato, da je politika Hrvata ovdje kao što je Hrvatska integrirana u EU. To se prati, to nije sporno, rekao je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.
I dok jedni smatraju da će rat u Ukrajini zaustaviti izbornu reformu i europski put Bosne i Hercegovine, drugi vjeruju da će upravo globalna kriza potaknuti međunarodnu zajednicu na odlučniju akciju.
– Doći će do jačeg angažmana u političkom i diplomatskom smislu. U vojnom smislu na nekakvoj simboličkoj razini gdje će jednostavno ove započete procese privesti kraju, da im se ne bi dogodila situacija, da dođemo u izborni ciklus s neriješenim izbornim zakonodavstvom i s rastakanjem središnje
Nastavite čitati – Izvor članka