Sabor o robnim zalihama i radu Državnog ureda za reviziju

Hrvatski sabor raspravlja o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2020. te o radu Državnog ureda za reviziju u prošloj godini.

Razne krize i elementarne nepogode koje nas pogađaju posljednjih godina dovele su robne zalihe u fokus javnosti.

Godina 2020. bila je posebno zahtjevna zbog potresa u Zagrebu i na Banovini te epidemije COVID-a.

– Unatoč tomu, Ravnateljstvo za robne zalihe te je godine ostvarilo višak prihoda nad rashodima od oko 63 milijuna kuna, navodi se u izvješću.

Sveukupna vrijednost roba robnih zaliha, strateških i tržišnih, 31. prosinca 2020. godine bila je 525 milijuna kuna, što je za 2,3% manje nego u 2019. Do smanjenja je došlo zbog prodaje tržnih zaliha naftnih derivata u 2020. 

U strukturi strateških robnih zaliha u 2020. najveću su vrijednost činili pšenica (20%), višenamjenske cisterne, kukuruz, eurodizel gorivo, juneće meso, šećer, šatori i mobilne brane, pumpe za vodu, svinjsko meso i riblje konzerve.

U toj su godini nabavljene strateške robne zalihe ukupno vrijedne 465 milijuna kuna, najvećim dijelom se to odnosi na žurnu nabavu zaštitne opreme potrebne za sprečavanje širenja COVID-a.

Od sredine veljače 2020. Ravnateljstvo za robne zalihe bilo je aktivno uključeno u nabavu i isporuku zaštitnih sredstava i opreme radi zaštite zdravlja od te bolesti.

Ogroman posao Državnog ureda za reviziju

Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2021. otkriva da je Ured te godine obavio ogroman posao, završene su 254 revizije, dok će ih 45, koje su započele u prošloj, biti završene u ovoj godini. Obavljeno je 229 financijskih revizija, 21 revizija učinkovitosti te četiri revizije usklađenosti. Revizijom je obuhvaćen 771 subjekt.

– Sve te revizije daju pouzdane informacije Saboru i javnosti kako su subjekti revizije koristili javni novac, odnosno jesu li poslovali u skladu s propisima, ističe glavni državni revizor Ivan Klešić.