Srijeda, 2 prosincaStranica o Hrvatski
Shadow

Srednjevjekovnim metodama do vode u 21. stoljeću

Prema podacima Eurostata, Hrvatska ima najviše zaliha vode po glavi stanovnika u Europskoj uniji. Ipak, oko 250 tisuća građana, njih šest posto, nema priključak na pitku vodu. Provjerili smo kako žive oni koji još nemaju pristup vodi, ali i kako Hrvatska gospodari svojim najvećim prirodnim bogatstvom.

Paljevine, selo kraj Đakova. Mladi otišli za poslom, stari ostali. Stotinjak njih muku muči s vodom – do koje u 21. stoljeću dolaze – srednjovjekovnim metodama.

– Mala mirovina, a moram kupit vode da mi dovezu u cisternu i puštam u bunar. A di je za oprat se i tako, pita se Zdravko Stanković, Paljevine.

U ovom zaboravljenom dijelu Hrvatske, lavež pasa para tišinu koja slijedi nakon svake nove najave uvođenja vodovoda.

– Jesu obećali, neka sela su dobila, mi još nismo. A valjalo bi, rekao je Jozo Kubica, Paljevine.

Isti problem i svega desetak kilometara od središta Zagreba. Četveročlana obitelj Budak živi bez vode iako uredno plaćaju doprinose i prirez. Naslušali su se političara i naučili da je dalek put od riječi do djela.

– Kad ćemo mi konačno dobiti vodu? Nitko od nas ne vjeruje da će to biti u neko skoro vrijeme. Kao što ne vjeruemo ni u brzu obnovu poslije potresa, dodala je Melita Budak, Dankovec, Grad Zagreb.

Mještani sedam zagrebačkih naselja već godinama slušaju obećanja. Prema novom, vodosprema, koja je u izgradnji, trebala bi biti gotova sljedeće jeseni.

– Dosta je to kompleksan posao. Prvo morate otkupiti privatne parcele i onda dok to usuglasite – ode godina, rekao je predsjednik mjesnog odbora Dankovec, Zagreb Stjepan Budak.

A “ode” i dobar dio vode iz dotrajale vodovodne mreže koja stvara velike godišnje gubitke. Čak 50% vode u Hrvatskoj se izgubi tijekom distribucije. Drugim riječima –  460 milijuna kubika vode u cijevi uđe, svega 230 milijuna – iz njih izađe. Dotrajali sustav i stare cijevi potrebno je zamijeniti. Problem je to

Nastavite čitati – Izvor članka

Slični postovi: