Subota, 18 siječnjaStranica o Hrvatski

Stručnjaci složni: “Zanatlije su ključni za cijelo hrvatsko gospodarstvo, a reforma strukovnog obrazovanja je nužna!”

“Obrtnicima nedostaje 20.000 radnika”, “Obrtništvo umire”, “Nezapamćen potez: Hrvatska uvozi radnike iz BiH i Ukrajine”…apokaliptičnih naslova o nedostatku radne snage, posebno na području obrtničkih zanimanja, u zadnje vrijeme ne nedostaje. Ključne dionike smo pitali što misle o perspektivi strukovnih zanimanja, naporima države da potakne učenike na upisivanje ovakvih programa i tržištu rada u Hrvatskoj općenito.

Zagreb, 171214.
Hrvatska obrtnicka komora - HOK.
Hrvatska obrtnicka komora (HOK) odrzala je sjednicu Skupstine na kojoj je bilo rijeci o stanju obrtnistva u Hrvatskoj i radu HOK-a u 2014.
Na fotografiji: Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX

Davor Pongračić / Hanza Media

 

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

„Zanemarivanje strukovnog obrazovanja polako dovodi do urušavanja cijelog hrvatskog gospodarstva“

Zadnjih godina, a posebno prošle i ove godine, nedostatak radne snage, pogotovo one kvalificirane i kvalitetne unutar obrtničkih zanimanja, gorući je problem hrvatskog tržišta rada. Hrvatska obrtnička komora ulagala je dugogodišnje napore kako bi upozorila da će ova problematika eskalirati ako se ne povede sustavna briga, prvenstveno o strukovnom obrazovanju. Nažalost, pokazalo se da smo bili u pravu. Danas se nalazimo u okolnostima koja šalju vrlo jasnu poruku: zanemarivanje strukovnog obrazovanja posljedično dovodi do urušavanja cjelokupnog hrvatskog gospodarskog sustava.

No, ova trenutna situacija, nepovoljna i za sustav strukovnog obrazovanja i za hrvatsku ekonomiju, možda je zakašnjela, ali je sigurno lekcija za sva buduća djelovanja.

Po zadnjim informacijama sve više mladih se ipak odlučuje za upis u strukovne srednje škole, jer postaju svjesni da im takva vrsta obrazovanja donosi zaposlenje odmah po završetku školovanja. Uz to, obrazovanje za obrtnička zanimanja snažno se podupire i raznim stipendijama.

Na dugogodišnje ukazivanje i traženje HOK-a Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je prepoznalo i podržalo strukovno obrazovanje putem stipendiranja učenika koji se obrazuju u obrtničkim zanimanjima po Jedinstvenom modelu obrazovanja. Zato pozdravljamo njihov projekt kojim je u školskoj godini 2019./2020. osigurana potpora u iznosu od 18.000,00 kuna po učeniku.

Osim toga, Ministarstvo gospodarstva poduzetništva i obrta financijskim potporama potiče obrtnike da kao mentori sudjeluju u obrazovanju učenika u obrtničkim zanimanjima, prenose im svoja vrijedna znanja i spremaju ih za svijet rada.

Ako oni koji upisuju strukovne škole unaprijed znaju da njihov odabir znači sigurno zaposlenje, stabilna primanja i ako su svjesni da upravo u obrtničkim zanimanjima leži njihovo sutra– stigma strukovnog obrazovanja kao manje vrijednog razbit će se sama po sebi.

Ovakvim cjelovitim pristupom i skrbi za strukovno obrazovanje osiguravamo uvjete mladima za ostanak u domovini.

Ovim putem želim poručiti svim učenicima koji su upisali strukovnu školu ili su na pragu upisa – ne dvojite! Iskoristite sve beneficije koje su vam trenutno na raspolaganju, odaberite svoju struku i kroz život se bavite zanimanjem s kojim vas čeka lijepa budućnost.

Zagreb, 010719. City Plaza Zagreb.
Slavonska avenija 6.
Akademija povodom Dana Hrvatske obrtnicke komore na kojoj su podijeljene nagrade i priznanja.
Na fotografiji: Zlatko Prosinecki.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Goran Mehkek / Hanza Media

Zlatko Prosinečki (u sredini)

 

Zlatko Prosinečki, vlasnik građevinskog obrta iz Zagreba i predsjednik Komisije za majstorske ispite u građevini

„Roditelji – prestanite obezvrjeđivati obrtnička zanimanja!“

 

Vlasnik sam građevinskog obrta od 1981. godine i sjećam se kako je to bilo prije. Ljudi koji rade svojim rukama su se cijenili, poštivao se njihov zanat, sve je to bilo puno drugačije nego danas. Ne samo da su obezvrijedili obrtnički rad, nego u strukovne škole dolaze oni koji nje mogu nigdje drugdje.

Sve vam to kreće od kuće, od roditelja. Oni svojoj djeci govore kako su neka zanimanja manje, a neka više vrijedna. I dok dođu do upisa u srednju školu, naravno da svi žele biti ekonomisti i gimnazijalci, nitko od njih ne želi raditi prljav posao za koji su mu govori da ga čeka ako neće dovoljno učiti.

Stipendije podržavam, država treba poticati mlade na strukovno obrazovanje, ali postoji problem kontrole. Tako u zadnje vrijeme primjećujem trend upisivanja škole samo zbog stipendije, ne zato što stvarno žele to raditi. Stipendija bi trebala obvezivati, onako kao gradske i županijske, da nakon školovanja u istom razdoblju koliko ste je primali morate odraditi ostati raditi u struci.

Nama dolaze učenici koji jednostavno ne žele raditi na praksu, ja mu kažem napravi ovo i ovo, on odgovori da ne želi i jednostavno mu ne mogu ništa napraviti. Mogu ga samo isključiti s prakse i dati mu neopravdani sat. Ponekad mi dolaze i roditelji i govore kako njihovo dijete ne može dizati teške vreće, da što nije u redu sa mnom.

I dok tražim radnike dolaze mi ljudi bez iskustva i prvo pitaju za plaću. Pa platit ću vas, naravno da hoću, ali samo da prvo vidim što znate, na čemu još trebamo raditi.

No, ipak ima i pozitivnih stvari, sudjelujem u organizaciji Zagrebačkog obrtničkog sajma i primjećujem porast zanimanja kod novih generacija. U tri dana nam je došlo više od 7000 djece, i to stvarno zainteresirane djece i njihovih roditelja. Jako me vesele i novi podaci o većem broju upisanih učenika u srednje strukovne škole.

Zagreb, 140318.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavic i ministar financija Zdravko Maric potpisali su ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava Ministarstvu financija. Ugovorima o dodjeli 7,9 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog socijalnog fonda financirat ce se dva projekta Ministarstva financija.
Na fotografiji: Ante Loncar (HZZ).
Foto: Marko Todorov / CROPIX

Marko Todorov / Hanza Media

 

Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

„Uvoz stranih radnika nije rješenje, nužna je reforma obrazovanja“

 

U prvih 6 mjeseci najtraženija obrtnička zanimanja su iz djelatnosti ugostiteljstva odnosno pripreme i usluživanje hrane i pića (konobar, kuhar, slastičar) te pekar i mesar, zanimanja iz područja metalske industrije (bravar, zavarivač) te zanimanja iz djelatnosti graditeljstva (zidar, tesar, stolar, soboslikar, fasader).

To su ujedno i zanimanja za koja poslodavci traže zapošljavanje stranih radnika jer ih na domaćem tržištu rada nema dovoljno ili ih nema dovoljno u pojedinim dijelovima RH i u određeno doba godine (sezonski rad vezan uz turizam).

Zahtjevi za uvoz strane radne snage su svake godine sve veći, posebno u djelatnostima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, prometa i metalne industrije. Uvoz nedostajuće radne snage je kratkoročno rješenje koje ublažava problem, no dugoročno gledano, potrebno je poduzeti određene promjene, počevši od reforme obrazovnog sustava, a posebno na razini strukovnog obrazovanja.

Obrazovni sustav nedostatno prati promjene na tržištu rada, a obrazovni programi i izlazne kompetencije sudionika obrazovanja često su neusklađene s potrebama poslodavaca i znanjima i vještinama koje radnici trebaju na određenom radnom mjestu. U obrazovnom sustavu i programima također nije dovoljno zastupljeno učenje na radu što otežava stjecanje kompetencija potrebnih u budućem zanimanju za koje se osoba obrazuje.

Od Republike Hrvatske se očekuje da provede mjere za poboljšanje kvalitete i usklađenosti obrazovnih rezultata s potrebama tržišta rada kroz modernizaciju kvalifikacijskih sustava, uvođenje mehanizama za osiguranje kvalitete i poboljšanje prijelaza iz škole na tržište rada jačanjem strukovnog obrazovanja i učenja kroz rad. U tom pogledu provedba Zakona o HKO kroz uspostavu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija postaje instrument povezivanja tržišta rada i obrazovnog sustava.

Što se tiče brzine zapošljavanja, obrtnička zanimanja pokazuju veliku brzinu zapošljavanja – oko 40% novoprijavljenih se zaposli u roku od 6 mjeseci. Uočene su velike razlike u zapošljavanju između skupina koje su završile različite obrazovne odnosno studijske programe, čak i na istoj razini obrazovanja. Takvi nalazi upućuju na značajnu neusklađenost između ponude i potražnje za određenim vještinama i kvalifikacijama.

Kliknite OVDJE i saznajte više o tome kako živjeti od svojih ruku.

 

 

Izvor vijesti: Jutarnji List

Slični postovi: