Urbana ili degradirajuća gradnja: Zgrada u dvorištu zgrada?!
by splett
– Ja sada na 4. katu imam direktno, krevet je tako namješten, pogled na čisto neb. Iz drveća čujem ptičice ujutro i to je zaista dragocjenost da se usred grada može mirno spavati, objasnila je stanarka Evelina Turković.
Mir u samom središtu Zagreba nije slučajnost. Omogućila im ga je planska gradnja prije sedamdesetak godina. Martićeva-Vojnovićeva-Brešćenskog-Bauerova, jedno je to od 168 zagrebačkih dvorišta.
– Donjogradski blokovi su specifičnost Zagreba, nastali su početkom 20. stoljeća i krajem 19. stoljeća i oni predstvaljaju specifikum u kojem se blokovskoj gradnji dodjeljuje zajednički prostor koji je predvođen za potrebe stanara u bloku, bilo da se radi o zelenoj površini, bilo da se radi o društvenim sadržajima, navela je stanarka Davorka Vidović.
– Našli smo originalni nacrt u arhivu Grada. U originalnom nacrtu je dvorište planirano kao park. I to je do nekih prije 20 i nešto godina bilo gradsko vlasništvo. S time da je onda u nekom času, ne možemo to jasno detektirati, postalo odjednom privatno vlasništvo. Pa se onda to nekako s vremenom preprodavalo i sad je prije neko vrijeme kupilo poduzeće Kamgrad, istaknula je Turković.
– Ovdje se planira gradnja koja je prema GUP-u dozvoljena, prizemlje plus dva kata, međutim arhitektonskim projektom će se visina te zgrade podići do razine četvrtog kata okolnih zgrada, rekla je Vidović.
– Zajedno s podzemnom garažom za otprilike 50 automobila. To bi značilo da svi ti automobili ulaze iz Martićeve kroz uski prolaz ispod naših zgrada u dvorište, dodala je Turković.
– Nitko nije protiv da se dvorište uredi. Uvijek investitor kaže, ovi ništa neće. Pa normalno da neće kad se sve pretvara u beton, navodi Vidović.
Apartmanizacija, betonizacija Hrvatskom hara i devastira prostor već dvadesetak godina. Zahvatila je sada i samo središte Zagreba. Nova zagrebačka vlast naslijedila je stari GUP. Dovoljno da i sam centar Zagreba zahvati trend
