U suvremenom društvu raste svijest o važnosti zdrave prehrane i aktivnog načina života. Sve više ljudi odlučuje se za izbjegavanje prerađene hrane, šećera i nezdravih masti, okrećući se prirodnim, svježim i nutritivno bogatim namirnicama. No, kada se želja za zdravim načinom života pretvori u opsesiju, posljedice mogu biti ozbiljne i pogubne za psihičko, ali i fizičko zdravlje.
Ortoreksija, poremećaj koji označava patološku zaokupljenost zdravom hranom, često se skriva iza maski samodiscipline i brige za tijelo, a u stvarnosti nosi elemente kontrole, tjeskobe i rigidnosti. Ljudi s ortoreksijom često isključuju cijele skupine namirnica, provode sate planirajući obroke i osjećaju krivnju ako pojedu nešto nezdravo. Psihoterapija i rad s psihoterapeutom mogu igrati ključnu ulogu u prepoznavanju i liječenju ovog obrasca ponašanja.
Pregled sadržaja
Što je ortoreksija
Ortoreksija je pojam je koji je 1997. godine uveo američki liječnik Steven Bratman. Naziv dolazi od grčke riječi “orthos” (pravilan) i “orexis” (apetit), a označava opsesivnu potrebu za jedenjem isključivo “čiste” ili “zdrave” hrane. Iako ortoreksija nije službeno priznata u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje (DSM-5), broj osoba koje pokazuju simptome ovog poremećaja raste.
Ortoreksija: Kada zdrava ishrana postane opsesija
Ortoreksija često počinje kao dobra namjera – želja za boljim zdravljem, više energije ili prevencijom bolesti. Međutim, s vremenom postaje opsesija. Osoba počinje strogo izbjegavati određene sastojke, često bez znanstvene osnove, i razvija kompleksna pravila o prehrani koja je sve teže slijediti. Svako odstupanje od idealne prehrane uzrokuje osjećaj krivnje, srama ili čak straha.
Opsesija zdravom hranom kao maska problema
Psihoterapija predstavlja ključan oblik pomoći osobama koje se bore s raznim problemima povezanim s prehranom.
Opsesija zdravom hranom često se u društvu percipira kao pozitivna osobina – znak odgovornosti, informiranosti i samodiscipline.
